Abdurrahman b. Ebu Bekr, radijallahu anhuma, ušao je kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a ja sam ga bila prislonila na svoja prsa. Abdurrahman je nosio svjež misvak kojim je čistio zube. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, baci svoj pogled prema njemu, te ja uzeh misvak...
“Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, preselio je na ahiret dok mu je glava bila u mom krilu. Nakon što je duša napustila njegovo tijelo, osjetila sam predivan miris, onakav kakav dotad nikad nisam osjetila.”
“Posljednji put vidio sam Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad je pomjerio zastor, a ljudi su u namazu bili pristali za Ebu Bekrom, radijallahu anhu.
Žene Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, bile su kod njega kada je došla Fatima, radijallahu 'anha, hodom koji se nimalo nije razlikovao od hoda Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
“Ne zavidim nikome na lahkoj smrti, nakon što sam vidjela žestinu smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.”
“Nakon što je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, umro, ljudi su upitali gdje će biti ukopan. Na to je Ebu Bekr rekao da će biti ukopan ondje gdje je umro.”
“Nakon što je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, umro, Ebu Bekr je ušao u moju odaju, stavio svoje dlanove na Poslanikove jagodice i poljubio ga između očiju, rekavši: ‘O Vjerovjesniče moj! O prisni prijatelju moj! O najbolji čovječe!’”
“Cijela je Medina blistala onog dana kad je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stupio u nju, a potpuni ju je mrak prekrio onog dana kad je Poslanik preselio na ahiret.”
“Moji nasljednici neće imati ni zlatnika ni srebrenjaka da podijele! Sve ono što pređe potrebe za uzdržavanje mojih supruga i trošak onih koji se brinu o muslimanima ima se dati kao milostinja.”
“Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije ostavio iza sebe ni zlatnike ni srebrenjake, ni sitnu stoku ni deve, niti je išta oporučio.”
“‘Nijednom vjerovjesniku nije uzeta duša sve dok mu nije pokazano njegovo mjesto u Džennetu, nakon čega je mogao izabrati između smrti i ostanka na ovom svijetu.’ Kad mu se približila smrt, izgubio je svijest dok je ležao u mom krilu. Nakon toga, osvijestio se, upravio pogled prema plafonu i rekao: ‘Allahu, izabrao sam uzvišeno društvo!’”
"Ušao sam kod Aiše i rekao: 'Hoćeš li mi pričati o bolesti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?' 'Svakako', odgovorila je ona, a zatim nastavila: 'Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, iznemogao, pitao je: 'Je li svijet klanjao?' Rekli smo mu: "Ljudi čekaju tebe'. 'Stavite mi vode u korito!' rekao je. 'Mi smo to učinile, on se okupao i kada se počeo dizati, uhvatila ga je nesvijest..."
"Allahov je Poslanik na samrti govorio: 'Gdje sam sutra! Gdje sam sutra!', želeći da njegovo noćenje bude kod Aiše. Njegove žene su mu dozvolile da bude gdje on želi."
Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, gasulio je Resulullahovo, sallallahu alejhi ve sellem, tijelo, te je gledao hoće li uočiti na njemu promjenu koja se pojavi na tijelu umrlih ljudi, i nije je uočio, pa je kazao: “Draži si mi od oca, mirisao si za života, a mirišeš, evo, i nakon smrti!”
